Plaže

Na samom otoku Murter ima dosta plaža i plažica različitog tipa, pješčanih, šljunčanih, kamenih, betonskih. Nekoliko plaža, je unutar naselja dok ih je nekoliko izvan naselja ali vrlo blizu (1-2 km daleko).

Otok Murter

Otok Murter – nevjerojatna raznolikost prirode, lijepih pješčanih i kamenih plaža, brojnih uvala i otočića. Mnogo godina turističke tradicije i gostoprimstva te vrlo dobra ponuda apartmana, soba i hotela. Murter pripada skupini sjevero-dalmatinskih otoka i najveći je otok u šibenskom arhipelagu. Odvojen je od kopna uskim kanalom a u mjestu Tisno otok Murter je povezan sa kopnom pokretnim mostom još od 1832 godine. Najviši vrh otoka je brdo Raduč, sa kojeg se pruža prekrasan pogled na sam otok i Kornatsko otočje.

Murter

Murter je naselje na sjeverozapadnom dijelu istoimenog otoka. Prostire se od uvale Hramina, u kojoj se nalazi marina, prema uvali Slanica, u kojoj je nadaleko poznata pješčana plaža, te kamp i hotel »Colentum«. Osim Slanice tu su još i pješčane plaže Podvrške i Čigrađa te šljunčana plaža Luke. Uvala Hramina zaštićena je od svih vjetrova i dobro je zaklonište jahtama i ostalim brodovima.

Betina

Betina je malo i dojmljivo turističko mjesto, smješteno na sjeveroistočnoj obali otoka Murtera. Bogata je prirodnim, kulturnim i gospodarskim posebnostima.

Prvi put se u povijesti spominje davne 1423. godine, a osnovale su je izbjeglice sa kopna bježeći od Turaka. Na brežuljku iznad naselja nalazi se barokna crkva sa zvonikom sv. Frane Asiskog iz 1601. godine koja je puna povijesnih, kulturnih i duhovnih vrijednosti. Sa padina poluotoka Artic se spušta mnoštvo uskih uličica, prolaza, kamenih kuća i dvorova koji vode do stare jezgre mjesta.

Jezera

Jezera su naseljena davne 1298. godine, kada u uvalu, dobro zaštićenu od vjetra i valova, dolaze prvi doseljenici. U toj prirodnoj luci se danas nalazi Nautički centar i moderna ACI marina sa 250 vezova.

U Jezerima ima mnoštvo kulturnih spomenika ali posebno treba istaknuti crkvu Gospe od zdravlja iz 1720. godine, koju je gradio korčulanski majstor Jure Foretić.

Tisno

Tisno je naselje nastalo je na mjestu gdje otok Murter gotovo dodiruje kopno, pa je po tom uskom tjesnacu (6m), koji razdvaja otok od kopna, i dobilo ime. Nalazi se 28 km zapadno od Šibenika. Središte starog dijela je na otoku, jugoistočno od mosta. Noviji dio sagrađen je na kopnenom dijelu. Tisno se prvi put se spominje 1474. godine, a za vrijeme francuske vladavine (1806-1813) je postalo najveće otočno naselje i centar komune. Početkom 18. stoljeća, kad je prošla opasnost od turskih napada, sagrađen je most koji povezuje Murter s kopnom, pa se Tisno počelo širiti i na kopneni dio.

O Murteru

Otok su naseljavali Iliri jos u pretpovijesno doba. Prvi put ga spominje grčki prirodoznanstvenik Ptolomej pod imenom Scardon. Povijesni kontinuitet održan je i kroz vremena vladavine Rima o čemu svjedoče ostaci rimskog naselja Colentum, brojne ruševine rimskih ljetnikovaca, freske i mozaici razasuti po kopnu i moru. Ostatke antičkoga grada Colentuma danas je velikim dijelom pokrilo more, leže u podnožju brda Gradine, na sjevernoj strani uvale Hramine. Colentum je doživio procvat najvjerojatnije u vrijeme vladavine rimskih careva Nerona (37.- 68.) i Vespazijana (9.-79.) čiji je novac pronađen tijekom prvih arheoloških istraživanje provedenih od 1907. do 1909. g. Pretpostavlja se da su Colentum početkom 2. stoljeća srušili i opljačkali gusari, a ima indicija da je stradao u potresu. Pretpostavlja se da je slavensko stanovništvo prilikom dolaska zateklo prazno antičko naselje i tu se naselilo.
Pod hrvatskim imenom »Srimač« spominje se 1251. godine kada ugarsko-hrvatski kralj Bela proglašava granice Šibenske komune. U to vrijeme na otoku se nalaze samo dva naselja: Veliko Selo (Villa Magna), danas Murter i Jezera, dok Betina i Tisno nastaju u kasnijim stoljećima za vrijeme naseljavanja pred turskim provalama.
Godine 1298. Murter je imao 203 stanovnika. U Murteru i ostalim naseljima na otoku sve do XVIII. st. njegovale su se glagoljica i bosančica. Godine 1866. u Murteru osnovana je najstarija pučka knjižnica u Dalmaciji. Osnovna škola i pošta otvoreni su 1877. godine, a 1910. godine osnovana je Uljarska zadruga.
Otok Murter spominje se prvi put 1318. g. pod imenom »Insula Mortari«, prema kojemu je kasnije nazvano i mjesto Murter. Od 1740. g otok se naziva Murter.